U brzom i bučnom svijetu današnjice, akustični komfor sve više dobija na važnosti. Zeleni arhitekti prepoznaju važnost projektovanja zgrada koje ne samo da smanjuju uticaj na životnu sredinu, nego i povećavaju kvalitet života ljudi koji u njima borave. Jedan od izuzetno važnih  aspekata za postizanja ovog cilja je upravo akustični komfor. U ovom blogu ispitaćemo zašto je akustični komfor važan za zelene zgrade, kako buka utiče na ljudsko zdravlje, i kako možete unaprijediti vaše projekte koristeći različite akustične proizvode i metode.

Uticaj buke na zdravlje

Buka nije samo neprijatna,  već ona ima negativan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Prema izvještajima Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA), buka je značajan ekološki problem koji utiče na zdravlje i dobrobit miliona ljudi u Evropi:

• Najmanje 20% populacije Evrope, ili više od 100 miliona ljudi, izloženo je dugotrajnim nivoima buke koji su štetni po njihovo zdravlje.
• Buka doprinosi 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca i 12.000 preranih smrti godišnje u Evropi.
• 22 miliona ljudi pati od visokog stepena uznemiravanja bukom i 6,5 miliona ljudi pati od hroničnih poremećaja sna zbog buke iz okruženja itd.

Buka je veliki neprijatelj savremenog doba i remeti cjelokupno psiho-fizičko stanje čovjeka izazivajući: glavobolju, povišen krvni pritisak, lupanje srca, stres, umor, depresiju, anksioznost, nedostatak sna, gubitak pamćenja itd.

Buka ne utiče samo na ljude, nego štetno deluje i na životinje. Posebno su ugrožene ptice i kopnene vrste, jer buka ometa njihovu komunikaciju, navigaciju i reproduktivno ponašanje. U urbanim sredinama, povećana buka od saobraćaja i gradilišta može dovesti do smanjenja populacija ovih vrsta, što može dovesti do ozbiljnih ekoloških posljedice.

Glavni izvori buke

Najčešći izvori buke u urbanim sredinama podrazumijevaju sljedeće:

UNUTRAŠNJA BUKA

• Razgovori visokog intenziteta
• Televizija ili drugi mediji
• Glasna muzika
• Vodoinstalaterski uređaji
• Elementi zgrade kao npr. lift ili klima uređaj
• Zvukovi koraka s gornjeg sprata, susjednih hodnika ili stepenica
• Lupanje vrata
• Buka aparata – mašina za veš…
• HVAC sistemi i druga oprema…

SPOLJAŠNJA BUKA

• Saobraćaj (automobili, vozovi, avioni)
• Gradilišta
• Industrijska postrojenja
• Ulične aktivnosti i muzički događaji…

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nivo buke iznad 65 dB se smatra zagađenjem bukom, dok nivoi iznad 75 dB postaju štetni, a iznad 120 dB čak bolni.

Izvor: Knauf

Vrste buke

Kako bismo znali koje metode i strategije da primjenimo u cilju poboljšanja akustike, treba da razlikujemo dvije osnovne vrste buke:

1. Udarna buka: Nastaje uslijed udaraca, bušenja, skakanja, hodanja, a prenosi se konstrukcijom preko tzv. krutih veza. Izolacija od udarne buke rješava se plivajućim podom – ubacivanjem elastičnog i “mekog” materijala po cijeloj površini ispod podne podloge i na njezinom spoju sa strane uz zid (podna podloga i obloga “plivaju” u elastičnoj sloju).
2. Prostorna buka: Prenosi se vazduhom. Od ove vrste buke  štitimo se gustim, masivnim materijalima (kamen, beton, specijalizirana opeka) ili korištenjem poroznih proizvoda koji upijaju zvuk poput drvene vune, mineralne vune, reljefnih ploča od pjenastih materijala, te laganih sistema od gipskartonskih ploča.

Strategije za poboljšanje akustičnog komfora

Akustični komfor predstavlja prijatno psiho-fizičko okruženje za rad, opuštanje ili druge aktivnosti, u kojem se buka apsorbuje i kontroliše prije nego što dođe do osobe, tako da se zvuk i jasnoća glasa ne izgube.

Za postizanje akustičnog komfora u našim projektima možemo predvidjeti sljedeće metode:

• Akustična izolacija: Ova metoda uključuje korištenje materijala i tehnika kako bi se smanjio prenos zvuka između prostorija ili izvana prema unutra. Primjeri uključuju postavljanje blokova za zvučnu izolaciju, zvučnih panela na zidove ili plafone…
• Termoakustični materijali: Ovi materijali su dizajnirani kao kombinacija termoizolacije i materijala za apsorpciju zvuka. Primjeri uključuju specijalne tapete ili podne obloge koje smanjuju buku i održavaju temperaturu.
• Upijajuće ili reflektujuće ploče: Upijajuće ploče apsorbuju zvuk, dok reflektujuće ploče odbijaju zvuk. Ove ploče se često koriste u prostorijama za snimanje ili koncertne dvorane.
• Spušteni plafoni: Spušteni plafoni sa dodatnim slojem izolacije mogu značajno smanjiti prenos zvuka između spratova ili prostorija.
• Prozori sa izolacionim staklom: Prozori sa dvostrukim ili trostrukim staklom pružaju bolju izolaciju od zvuka i toplote, smanjujući prenos buke iz okoline.

Projektantske odluke za bolju akustiku

Akustika prostora je od izuzetne važnosti, posebno u stambenim i poslovnim zgradama, gdje buka značajno može uticati na komfor i produktivnost. Neke projektantske odluke mogu značajno doprinijeti boljoj akustici prostora, a mnoge od njih ne koštaju dodatno već traže pažljiviji pristup.

Pažljiv pristup analizi lokacije

• Postaviti zgradu što je moguće dalje od izvora zvuka: Prilikom izbora lokacije za projekat (ukoliko je to moguće) izbegavajte područja u neposrednoj blizini glavnih izvora buke kao što su magistrale i industrijska postrojenja. Razmotrite upotrebu tampon zona kao dodatne barijere protiv buke.
• Smjestiti osjetljive prostore dalje od izvora buke: Izbjegavajte ili smanjite broj prozora i/ili vrata koja se nalaze prema izvorima buke. Rasporedite prostorije tako da manje osjetljivi prostori, poput hodnika i kupatila, budu prema buci (više u poglavlju ispod).
• Ozelenjavati: Upotreba elemenata ozelenjavanja, poput drveća i žbunja, može pomoći u apsorpciji i rasipanju zvuka. Ovi elementi mogu djelovati kao dodatna barijera protiv buke.
• Koristiti pomoćne zgrade kao tampon: Smještanje pomoćnih zgrada, poput garaža ili ostava, između glavne zgrade i izvora buke može pružiti dodatnu zvučnu zaštitu.

Organizacija prostora / raspored prostorija

• Strateško postavljanje prostorija: Da bi se minimizirao uticaj buke, rasporedite manje osjetljive prostorije, kao što su hodnici i kupatila, bliže izvorima buke kao što su ulice ili zajedničke prostorije. Za razliku od toga, pozicionirajte prostorije koje su kritične za buku, kao što su kancelarije i spavaće sobe, u tišim dijelovima zgrade kako biste osigurali mir.
• Prostorije i namještaj kao barijere: Koristite hodnike i plakare kao barijere za buku. Postavljanje ovih elemenata između bučnih zona (npr. dnevni boravak) i tih zona (npr. spavaće sobe) može značajno smanjiti prenos buke.
• Izbjegavanje instalacija na zidovima gdje se može prenositi zvuk: Ne smještati instalacije (električne utičnice, vodovodne instalacije) na zidove između prostora ili između jedinica. Nedostatak električnih utičnica na tim zidovima takođe može odvratiti stanare od postavljanja televizora i zvučnika na te zidove, čime se izbjegava prijenos vibracija kroz zidove.
• Izbjegavati ili smanjiti prozore i/ili vrata koji se nalaze prema izvorima spoljašnje buke: Prozori i vrata su osjetljivija mjesta kada je u pitanju prolazak buke spolja, pa bi trebalo o tome voditi računa pri projektovanju.
• Kvalitetna stolarija: Treba koristiti kvalitetne prozore i spoljašnja vrata sa dobrim dihtung trakama. Ovo će pomoći u minimiziranju propuštanja zvuka kroz otvore.

Akustička poboljšanja

• Zvučno izolovane unutrašnje pregrade: Zvučno izolovane unutrašnje pregrade se mogu napraviti korištenjem različitih tehnika i materijala poput lakog čelika, sendvič tehnologije sa nezavisnim panelima, suve gradnje sa gips-kartonskim pregradama i kamene vune, te Ytong blokova, pružajući visok nivo zvučne izolacije između prostorija. Neki od primjera dati su na sajtu gradnja.rs
• Plivajući podovi: Implementacija sistema plivajućih podova je efikasan način da se smanje buka i vibracije na podu. Ovaj pristup podrazumijeva odvajanje podne konstrukcije od glavne strukture zgrade, čime se smanjuje prenos zvuka kroz podove.
• Dobre dihtung trake za vrata: Instalirajte trake visokog kvaliteta na vratima kako biste minimizirali razmake koji mogu propustiti zvuk, poboljšavajući time ukupnu zvučnu izolaciju.
• Zvučno apsorbujući spoljni zidovi: Za spoljne zidove birajte materijale koji apsorbuju zvuk kako bi se smanjio prodor buke u zgradu. Materijali poput kamene vune ili sličnih zvučno apsorbujućih materijala mogu pomoći u smanjenju prodora buke u zgradu. Implementacija sistema sendvič zidova takođe može biti efikasan način za poboljšanje zvučne izolacije spoljnih zidova. Sem toga, povećanje debljine zida može doprinijeti boljoj zvučnoj izolaciji.

Akustički elementi u enterijeru

Za arhitekte je važno da razumiju kako se različiti materijali i tehnike mogu primijeniti u enterijeru radi poboljšanja akustike. Evo nekoliko konkretnih rješenja:

• Akustične pregrade i viseće akustične ploče: Pokretne zvučno izolovane pregrade, poput onih na bazi sendvič zidova sa akustičkim jezgrom, mogu pružiti zvučnu izolaciju do 50 dB.
• Akustične zidne obloge od tkanine: Tkanine sa akustičnim karakteristikama mogu se koristiti kao zidne obloge za apsorpciju zvuka. Ove obloge dolaze u različitim bojama i teksturama, pružajući estetski privlačno rješenje za poboljšanje akustike prostora.
• 3D akustični paneli sa teksturom: Paneli sa 3D teksturom, poput perforiranih gips-kartonskih ploča, mogu efikasno apsorbovati zvuk. Ovi paneli dolaze u različitim dizajnerskim kombinacijama i mogu se prilagoditi zahtjevima projektanta.
• Drveni akustični paneli: Drveni paneli sa perforacijama ili rezonantnim šupljinama pružaju estetiku prirodnog materijala uz dobra akustična svojstva. Mogu se koristiti na zidovima ili kao viseći paneli na plafonu.
• Štampani akustični paneli: Paneli sa štampanim motivima koji imaju akustičku ispunu, omogućavaju kreativno rješavanje problema buke uz dodatnu dizajnersku fleksibilnost.
• Sistemi za maskiranje zvuka: Sistemi za maskiranje zvuka, poput zvučnika ugrađenih u plafon, emituju neutralne zvukove kako bi se prigušila buka i razgovori, pružajući privatnost.
• Izolacioni plafonski sistemi: Spušteni akustični plafoni sa mineralnom vunom kao ispunom mogu značajno poboljšati zvučnu izolaciju prostorije. Ovi sistemi apsorbuju zvuk i sprečavaju njegov prolaz kroz konstrukciju.
• Namještaj sa akustičnim osobinama: Namještaj poput tapaciranih stolica, sofa i pregrada može imati akustične performanse. Odabir namještaja sa perforacijama ili mekanim materijalima može doprinijeti apsorpciji zvuka u prostoru.
• Održivi materijali: Održivi i prirodni materijali poput bambusa, konoplje, vune ili plute takođe se mogu koristiti za akustične panele, nudeći prednosti poput očuvanja prirode, poboljšanja kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru, termoizolacije, regulacije vlahe i estetske privlačnosti.
• Reciklirani materijali:Kada se koriste za akustične panele, reciklirani materijali poput plastičnih boca, džinsa, novina i slično, čuvaju prirodne resurse i smanjuju otpad na deponijama i CO2 otisak, te podržavaju društvene i ekološke ciljeve.

Kombinacijom ovih i drugih raspoloživih rješenja, arhitekti mogu kreirati enterijere sa optimalnom akustikom, pružajući udobno i produktivno okruženje za korisnike.

Često postavljena pitanja

Kako buka utiče na ljude i životinje? Buka može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi kao što su povišen krvni pritisak, srčane bolesti, stres i anksioznost, dok kod životinja remeti komunikaciju, navigaciju i reproduktivno ponašanje.

Koji su najefikasniji akustični proizvodi? Najefikasniji akustični proizvodi uključuju akustične panele, zvučne barijere, akustične zidne obloge i sisteme za maskiranje zvuka.

Od kojih materijala se obično prave akustični proizvodi? Akustični proizvodi se obično prave od sintetickih materijala, ali sve više koriste prirodne i reciklirane materijale kao što su drvo, konoplja, bambus i kokosova vlakna.

Kako svakodnevne aktivnosti mogu pomoći u smanjenju buke? Jednostavne aktivnosti kao što su šetnja, vožnja bicikla ili korišćenje javnog prevoza umesto automobila mogu značajno smanjiti urbanu buku i doprineti zdravijem i tišem okruženju.