U kompleksnom procesu projektovanja, izgradnje i upravljanja održivom zgradom, svaka odluka traži promišljanje i ima svoju ulogu. Međutim, vjerovatno nijedna odluka nije toliko važna kao što je to izbor lokacije na kojoj će biti izgrađena kuća. Složena interakcija između zgrade i njenog okruženja predstavlja osnov za dug životni vijek objekta, utičući na njenu energetsku efikasnost, CO2 otisak i održivost u cjelini.

Značaj lokacije u praksama zelene gradnje ne može se previše naglasiti. Pažljivim odabirom lokacije  i primjenom održivih principa, arhitekti mogu smanjiti uticaj na okolinu, a povećati energetsku efikasnost i performanse zgrade.

Za održivu arhitekturu od ključne važnosti je korišćenje obnovljivih izvora energije, pri čemu solarna energija zauzima centralno mjesto. Orijentacija zgrade, njena izloženost suncu i primjena principa pasivnog solarnog dizajna igraju ključne uloge u povećanju solarnih dobitaka i minimiziranju korišćenja neobnovljivih izvora energije.

Sve u svemu, iako se solarna energija može smartati ključnim faktorom održive arhitekture, to nije jedini izvor obnovljive energije koji se može koristiti. U nastavku ovog bloga detaljnije ćemo razmatrati druge važne faktore lokacije koji mogu doprinijeti da naš projekat bude “zeleniji”.

Analiza lokacije

Na putu ka održivoj arhitekturi, analiza lokacije služi kao polazište za razvoj ekološki osviještenog projekta. Pristup analizi lokacije uključuje propitivanje različitih faktora koji izlaze iz okvira puke estetike. Korišćenje solarne energije je nesporno važno, ali kada se razmatra lokacija za projekte zelene gradnje, jednako je bitno uzeti u obzir i druge elemente koji doprinose ukupnoj održivosti projekta. U najkraćem, analiza lokacije može uključiti proučavanje klimatskih uslova, prirodnog okruženja, kao i socio-kulturnih faktora koji doprinose ekološkoj i ekonomskoj održivosti.

U nastavku je navedeno nekoliko važnih faktora na koje treba obratiti pažnju pri analizi lokacije:

• Orijentacija

Pažljivim usklađivanjem orijentacije zgrade sa putanjom sunca, arhitekti mogu maksimalno uvećati solarne dobitke tokom zimskih mjeseci, ali i minimizirati zagrijavanje objekta tokom ljeta. Sem toga, pravilna orijentacija može poboljšati prirodno osvjetljenje i ventilaciju, što umanjuje oslanjanje zgrade na vještačko osvjetljenje i mehaničke sisteme za ventilaciju.

Optimalne lokacije uživaju u pristupu sunčevom svjetlu, omogućavajući da se domovi orijentišu kako bi dnevni prostori gledali na jug. Time se minimiziraju energetski troškovi i smanjuje CO2 otisak.

Treba koristiti dijagrame koji pokazuju putanju sunca da bismo razumijeli logiku osunčanosti lokacije (i objekta na njoj) tokom cijele godine.

Međutim, lokacije s lošim pristupom sunčevom svjetlu, poput onih koje gledaju na sjever ili zapad, zahtijevaju pažljive projektantske odluke poput primjene svjetlarnika za pospješivanje unosa sunčeve svjetlosti.

• Vegetacija

Priroda pruža bogatstvo resursa koji se mogu iskoristiti za povećanje održivosti zgrade. Postojeće zelenilo na lokaciji može služiti kao prirodni tampon protiv oštrih vremenskih uslova, pružajući hladovinu ljeti i barijaru za zaštitu od vjetra zimi. Očuvanjem postojeće i uključivanjem nove autohtone vegetacije u dizajn lokacije, arhitekti mogu iskoristiti pasivne prednosti grijanja i hlađenja dok stvaraju harmoničan odnos između zgrade i njenog okruženja.

Kada se vrši procjena postojeće topografije i vegetacije na nekoj lokaciji, analizira se niz faktora koji su ključni za optimalno planiranje prostora. Ovi faktori uključuju tip vegetacije ka zimskom suncu, što je važno za maksimalno iskorištavanje prirodnog svjetla i toplote. Takođe se razmatraju mogućnosti postavljanja vegetacije za zasjenčivanje što doprinosi regulisanju temperature u objektu tokom toplijih mjeseci.

Uloga vegetacije kod pružanja zaklona od jakih i hladnih vjetrova jedan je od najvažnijih aspekata, ali i iskorištavanje svim potencijala za prirodno hlađenje u toplim danima.

Zelenilo obezbijeđuje i privatnost na lokaciji.

Važno je utvrditi koje su vrste biljaka već zasađene, da li su autohtone ili uvezene, te koja je starost postojećeg zasada. Sve to može uticati na odluke o daljem održavanju ili obnavljanju zelenih površina.

• Potencijal tla

U zemlji leži ogroman rezervoar energije koji čeka da bude iskorišćen. Izvori energije tla, poput geotermalne, nude održivu alternativu tradicionalnim sistemima grijanja i hlađenja. Iskorištavanjem prirodnog procesa razmjene toplote zemlje, zgrade mogu postići izuzetnu energetsku efikasnost dok smanjuju svoj CO2 otisak.

Toplotne pumpe koriste konstantnu temperaturu zemlje kako bi efikasno zagrijavale i hladile objekte. Nadalje, ove pumpe, poznate i kao geotermalne toplotne pumpe, funkcionišu na principu izmjenjivača toplote koji cirkuliše fluid kroz sistem cijevi zakopanih ispod površine zemlje. Tokom zime, fluid apsorbuje toplotu iz zemlje i prenosi je unutar sistema kako bi zagrijala prostor. U ljetnim mjesecima, proces se obrne, i sistem izvlači toplotu iz zgrade i otpušta je u zemlju, čime efikasno hladi prostor. Ukratko, ovaj metod omogućava visok stepen energetske efikasnosti zbog konstantne temperature zemlje, što geotermalne toplotne pumpe čini jednim od najodrživijih i najekonomičnijih sistema za regulisanje temperature u zgradama.

• Nagib terena

Lokacije sa strmim ili nagnutim terenom predstavljaju izazove koji zahtijevaju kreativna projektantska rješenja. Arhitekti mogu iskoristiti ove izazove kao priliku za stvaranje dinamičnog i ekološki odgovornog dizajna. Terasasti koncepti, korišćenje potpornih zidova ili zemunice mogu se koristiti za ublažavanje erozije, maksimalno korišćenje upotrebljivog prostora i poboljšanje ukupnog estetskog izgleda objekta.

• Hidro potencijal lokacije

U domenu održive arhitekture, a u kontekstu analize lokacije, upravljanje vodom igra važnu  ulogu, nudeći mnoštvo mogućnosti za poboljšanje ekoloških i funkcionalnih aspekata zgrade. Koristeći znanje o vodenim sistemima i primjenjujući taktike hlađenja, arhitekti mogu stvoriti zgrade koje ne samo da minimiziraju svoj ekološki otisak već i optimiziraju udobnost i dobrobit stanara.

Efikasni sistemi odvođenja vode pomažu u smanjenju rizika od poplava i erozije. Sem toga, vodeni resursi na lokaciji poput ribnjaka ili močvara, prirodna staništa za životinjske vrste, podrška su očuvanju ukupnog biodiverzitata.

Izuzetne karakteristke vode čine je i izuzetnom i za pasivno hlađenje u arhitekturi.

Korišćenjem potencijala vode arhitekti mogu stvarati zgrade koje nisu samo energetski efikasne, već i duboko povezane sa svojim prirodnim okruženjem.

• Vjetar

Smjer, brzina i učestalost vjetra mogu uticati na projekat zgrade, pa je ove okolonosti potrebno uzeti u obzir pri analizi lokacije. To podrazumijeva moguće zahtjeve za ojačanje pojedinih elemenata, izbor krovnih i zidnih obloga, položaj ulaza u zgradu, veličinu i poziciju prozora…

Strateškim pozicioniranjem prozora, vrata i ventilacionih otvora, arhitekti mogu obezbijediti protok svježeg vazduha kroz objekat, smanjujući potrebu za mehaničkim ventilacionim sistemima i poboljšavajući energetsku efikasnost.

Na udaljenim lokacijama, vjetar se može iskoristiti i kao izvor energije.

Posjeta lokaciji

Kod planiranja posjete lokaciji, bitno je dobro se pripremiti. Treba ponijeti različitu opremu poput bloka za skiciranje, kompasa, smartfona ili kamere, metra, nivelira i slično.

Za proces projetovanja buduće “zelene” zgrade, potrebno je obratiti pažnju na različite aspekte lokacije. Prvo, treba pogledati karakteristike terena kao što su nagib, iskopi, nasipi…. Zatim je potrevno obratiti pažnju i na susjedne objekte, kako se koriste, koje su njihove osnovne karakteristike (visina, veličina i stil), a kako naša buduća zgrada može biti pod uticajem ili uticati na susjede, važno je uočiti koji su izvori potencijalne buke, da li ima područja pod sjenkom i slično.

Kao što je ranije u ovom tekstu napomenuto, vjetar je još jedan važan faktor. Procijenite njegovu snagu i pravce, kao i specifičnu izloženost lokacije, uključujući pravac hladnog vjetra i pravac odakle uglavnom nanosi kiša. Ne zaboravite provjeriti i uslove tla, uključujući vrstu podloge, informacije o mogućem plavljenju, podzemnim vodama, stabilnosti…

Ne treba zaboraviti zdravstveni aspekt lokacije kao što su mobilni tornjevi, dalekovodi ili podstanice visokog napona (u rasponu 300 m od lokacije).

Komunikacija s lokalnim stanovništvom može biti od korist. Razgovarajte s susjedima o vremenskim uslovima, prošlim velikim događajima, lokalnim prilikama koje mogu biti od važnosti za projektovanje…Klijenta takođe treba pitati o vremenskim i drugim uslovima s kojima su upoznati ili koje su iskusili, kako bi dobili što potpuniju sliku o mogućnostima i izazovima lokacije.

Zaključak

Na putu ka stvaranju održive arhitekture, analiza lokacije se ističe kao osnovni korak koji može u mnogome uticati na projekat i performanse zgrade. Pažljivim razmatranjem interakcije ekoloških faktora, korišćenjem mudrosti prirode i prihvatanjem inovativnih tehnologija, arhitekti i dizajneri mogu stvoriti zgrade koje ne samo da smanjuju svoj CO2 otisak, već i doprinose dobrobiti stanovnika i vitalnosti okolnih ekosistema.

Usvojivši holistički pristup koji uzima u obzir interakciju različitih faktora, arhitekti mogu stvarati objekte koje nisu samo lijepi i funkcionalni, već i održivi za generacije koje dolaze. Suočavanje sa ljepotim i složenošću prirodnog pejzaža zahtijeva nove perspektive i rješenja i duboko poštovanje za interakciju između topografije, klime i ljudskog djelovanja.

Da rezimiramo, u sklopu ovog bloga razmotrili smo u kojoj mjeri analiza lokacije doprinosi boljim praksama zelene gradnje. Obihvatli smo teme od (nesumnjivo važnih) solarnih dobitaka do prihvatanja izazova i mogućnosti koje nudi složen teren, gdje svaki aspekt igra vitalnu ulogu u oblikovanju održivog arhitektonskog dizajna. Usvojivši holistički pristup koji razmatra šire implikacije izbora lokacije, arhitekti i dizajneri mogu stvoriti zgrade koje su ne samo ekološki odgovorne, već i estetski privlačne, funkcionalne i trajne.

Često postavljana pitanja:

P: Zašto je lokacija važna u zelenoj arhitekturi? O: Lokacija značajno utiče na održivost projekta zelene arhitekture. Faktori kao što su orijentacija, topografija, klima, vjetrovi, okolni objekti i postojeća infrastruktura utiču na energetsku efikasnost, iskorištenje resursa i ukupni ekološki uticaj.

P: Koje ključne faktore koje treba uzeti u obzir pri procjeni lokacije za buduću zelenu gradnju? O: Važni faktori uključuju solarne dobitke, pravac i intenzitet vjetrova, dostupnost izvora obnovljive energije, kvalitet tla…

P: Kako orijentacija može uticati na izbor lokacije u zelenoj arhitekturi? O: Solarno izlaganje određuje potencijal za pasivno solarno grijanje, dnevno svjetlo i efikasnost upotrebe solarnih panela. Lokacije s optimalnim solarnim izlaganjem mogu maksimizirati uštedu energije i smanjiti oslanjanje na neobnovljive izvore energije.

P: Kako procjena lokacije može doprinijeti održivim praksama gradnje? O: Dugoročno, arhitekti mogu u većoj mjeri projektovati zgrade koje minimiziraju ekološki uticaj, unapređuju biodiverzitet, štede resurse i promovišu zdravlje i dobrobit stanovnika.

P: Postoje li posebni alati ili metode koji se koriste za procjenu lokacije u zelenoj arhitekturi? O: Da, razni alati i tehnike, kao što su Geografski Informacioni Sistemi (GIS) i analiza klimatskih podataka koriste se za prikupljanje informacija i donošenje odluka tokom procesa procjene lokacije. SketchUp’s alatka može pomoći kod određivanja dužine sjenke. Koristan resurs za analizu lokacije je i Site Analysis Check List