Umjesto da nam pružaju sigurnost – objekti u kojima živimo, radimo i provodimo slobodno vrijeme postali su prijetnja za naše zdravlje i životnu sredinu! Kako je to moguće?
Vjerovali ili ne – samo su prvobitna održiva staništa od drveta, kamena ili gline pružala pravu zaštitu za opstanak čovjeka i njegovo zdravlje. Problemi su počeli sa sintetičkim, hemijskim jedinjenjima od kojih su, za vrijeme industrijske revolucije počeli da proizvode građevinske materijale, a koja mogu biti kancerogena i uticati na zdravlje ljudi. Vrijeme je da preispitamo naše izbore materijala i njihove karakteristike!
Materijali koje biramo za naše projekte imaju ogroman uticaj ne samo na estetski izgled našeg prostora, već i na zdravlje korisnika i životnu sredinu. Nažalost, mnogi konvencionalni građevinski materijali sadrže štetne supstance koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okolinu.
Pripremili smo za vas blog će vas, nadamo se, inspirisati, da u svojim budućim projektima više koristite «zdrave» i održive materijale i čime ćete doprinijeti dobrobiti živih bića i planete. Objasnićemo vam karakteristike «zdravih» materijala i zašto bi trebalo da smanjite ili čak prestanete da upotrebljavate sintetičke tj. neodržive materijale. Takođe, predložićemo vam «zdrave» materijale koje možete koristiti u svojim projektima.
Štetni materijali oko nas
Nažalost, mnogi od nas nisu svjesni da smo konstantno izloženi djelovanju neodrživih, sintetičkih materijala i njihovom isparavanju. Toksične supstance poput azbesta i olova prisutne su u građevinskim materijalima. Ukoliko prostorija nema adekvatnu prirodnu ili vještačku ventilaciju, toksične čestice se talože i postepeno utiču na zdravlje ljudi.
Većina materijala koji se koriste u građenju i opremanju objekata proizvedeni su od fosilnih goriva. Aluminijum, cement, poliester, poliuretan, asfalt, plastika, staklo-fiber, lijepkovi, premazi i mnogi materijali koje koristimo za uređenje enterijera sadrže isparljiva organska jedinjenja (VOC). Izolacioni materijali koje koristimo u svojim projektima mogu sadržati azbest, a boje sadrže olovo, dok kompozitni proizvodi od drveta sadrže čak hromat bakra i arsen.
Neodrživi materijali se koriste jednokratno, teško se recikliraju, ogromne količine takvih materijala završe na deponiji i štete okolini. Njihova niska cijena je privlačna za proizvođače i potrošače.
Materijali koje koristimo u izgradnji imaju ogroman uticaj na našu okolinu, i način na koji gradimo trenutno je neodrživ. Zaista je vrijeme da shvatimo važnost održivog pristupa u građevinskoj industriji i da preduzmemo korake ka očuvanju naše planete za buduće generacije.
Šta su to zeleni materijali?
Kada se za neki materijal kaže da je «zdrav» to znači da je prirodan, održiv, biorazgradiv ili reciklirajući, a takođe proizveden, transportovan i ugrađen na način koji nije štetan ni po čovjekovo zdravlje ni po okolinu. Takvi materijali ne sadrže toksične supstance. Oni doprinose poboljšanju kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru i stvaranju zdravog ambijenta za život i rad.
«Zdrave» materijale možemo podijelii na tri grupe po načinu postanka:
- prirodni – mogu se naći u prirodi (kamen, zemlja, glina, vulkanske stijene, morske školjke, pijesak…),
- na bio bazi – nastali na bazi bio mase (alge, micelijum, drvo, vuna, slama, konoplja, pčelinji vosak, pepeo, piljevina…)
- proizvedeni od prirodnih materijala (konopljin beton, ferok, bio plastika, liocel, pinateks…).
Sistemi sertifikacije kao što su WELL, LEED i BREEAM predstavljaju vodiče za zdrave građevinske materijale i sadrže smjernice i strategije za izbjegavanje toksičnih materijala. Ne treba zaboraviti ni jedan od globalnih standarda za proizvode koji su bezbjedni i proizvedeni odgovorno prema okolnoj sredini Cradle to Cradle Certified®. Takođe postoji i tzv. Crvena lista materijala koje treba izbjegavati.
Postoji veliki broj «zdravih» materijala i mnogo načina njihove primjene u zavisnosti od vrste i namjene projekta: kuće, stanovi, poslovni objekti, škole, vrtići, zdravstvene ustanove itd. U svojim projektima možemo predvidjeti neke od sljedećih:
- opeku, malter i pločice od gline
- zemljane opeke ili blokove od nabijene zemlje
- konopljin beton
- izolaciju od micelijuma, vune, sijena, konoplje
- lijepak na bazi algi
- za prozore reciklirano staklo i čelik
- zamjenu za cement – pepeo
- staklo, čelik, papir i beton koji u svom sastavu sadrže morske školjke
- konstrukciju od drveta ili čelika
- pregrade od drveta
- fasadu od drveta ili kamena
- krovove od drveta
- zidove od kamena
U «zdravim» enterijerima možemo predvidjeti:
- drvo za namještaj, podove, zidove
- lan i pamuk za tkanine za namještaj, zavjese i dekoraciju
- konoplju za tkanine, podove, zidne panele
- kamen za podove, zidove i radne površine
- ratan i trsku za namještaj, police i dekoraciju
- plutu možemo da koristimo za podove, obloge i komada namještaja
- dekor od plute, taloga kafe, bambusa
- podove od granita, vulkanske lave, plute, micelijuma, algi, taloga kafe, papirnog otpada, konoplje
- namještaj od bambusa, micelijuma, plute, algi
Bambus se smatra najodrživijim građevinskim materijalom, a kamen najdugovječnijim.
Prednosti zelenih materijala
Zeleni materijali pružaju niz prednosti koje doprinose ne samo zdravlju i dobrobiti ljudi, već i očuvanju naše prirodne sredine. Njihove prednosti su:
Kapacitet za poboljšanje kvaliteta vazduha: Jedna od najvećih prednosti zelenih materijala je njihov kapacitet da poboljšaju kvalitet vazduha u zatvorenim prostorima. Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni materijali ne emituju isparljiva organska jedinjenja (Volatile Organic Compounds – VOC), koji su poznati po negativnom uticaju na zdravlje ljudi.
Održiva proizvodnja i transport: Zeleni materijali su često lokalno proizvedeni i zahtijevaju manje energije za proizvodnju i transport, što smanjuje njihov CO2 otisak. To je ključna komponenta u tranziciji ka održivijoj građevinskoj praksi.
Reciklaža: Pri izboru zelenih materijala, treba obratiti pažnju na njihov životni ciklus. Uz pravilno održavanje, ovi materijali mogu trajati duže, a kada nisu više potrebni, mogu se reciklirati i ponovo upotrijebiti.
Estetika: Zeleni materijali često imaju lijepe, prirodne teksture i boje koje pomažu u stvaranju ugodnih i estetski privlačnih prostora. Ovi materijali takođe mogu doprineti biofiličkom dizajnu – praksa inkorporiranja prirode u savremenu arhitekturu.
Nedostaci zelenih materijala
Iako zeleni materijali nude brojne ekološke i zdravstvene prednosti, postoje izazovi i nedostaci koji mogu uticati na njihovu širu primjenu u građevinskoj industriji. To su:
Visoki troškovi: Zeleni materijali su često skuplji zbog troškova proizvodnje i manje potražnje. Međutim, dugoročne uštede u energiji i zdravstveni benefiti opravdavaju početna ulaganja. To je, uostalom, karakteristika mnogih zelenih praksi.
Ograničena dostupnost: U nekim geografskim područjima, dostupnost održivih materijala može biti ograničena. Ovo može povećati troškove transporta i logistike. Na primjer, bambus, iako je izuzetno održiv materijal sa brojnim primjenama, uglavnom se uzgaja u Aziji, što znači da njegov transport u evropske gradove može biti prilično skup i ostavljati veliki CO2 otisak.
Složenost implementacije: Implementacija zelenih materijala može biti kompleksna i zahtijevati specifična znanja i vještine. Arhitekti i građevinski radnici često moraju da se dodatno obučavaju kako bi pravilno koristili ove materijale.
Kako izabrati “zelene” materijale
Sistemi sertifikacije: Kad god je moguće, koristite sertifikacione sisteme kao što su LEED, BREEAM i WELL kako biste bili sigurni da materijali koje koristite ispunjavaju visoke standarde održivosti. Ovi sistemi pružaju jasne smjernice i strategije za izbjegavanje toksičnih materijala.
Cradle to Cradle Certified®: Ova i slične sertifikacije garantuju da su materijali bezbedni i proizvedeni odgovorno prema okolini. Crvenu listu materijala, naravno, treba poznavati i izbjegavati.
Lokalni materijali: Kad god je to moguće, birajte lokalno proizvedene materijale. Ovo ne samo da smanjuje Co2 otisak, već i podržava lokalnu ekonomiju.
Primjeri zdravih materijala i njihova upotreba
Evo nekoliko primjera održivih materijala koje možete koristiti u svojim projektima:
Zidni Materijali
- Opeka i blokovi od nabijene zemlje: Ove materijale karakteriše visoka otpornost i dobra termička masa, što ih čini idealnim za izgradnju zidova.
- Konopljin beton: Izuzetno dobar za izolaciju i veoma održiv. Takođe je lak za obradu.
Izolacioni Materijali
- Izolacija od vune, slame i konoplje: Ovi materijali su prirodno biorazgradivi i pružaju odličnu termalnu izolaciju.
Prozori i stakla
- Reciklirano staklo i čelik: Stakla i okviri od recikliranog materijala smanjuju potrebu za novom proizvodnjom i pozitivno utiču na životni ciklus zgrade.
Podovi i namještaj
- Drvo za nameštaj, podove i zidove: Drvo je obnovljiv resurs koji pruža toplinu i prirodan izgled prostoru.
- Lan i pamuk za tkanine: Ovi materijali su održivi i mogu se koristiti za zavjese, namještaj i dekoraciju.
| Materijal | Primena | Održivi aspekti |
| Opeka od nabijene zemlje | Izgradnja zidova | Visoka otpornost, biorazgradiv |
| Konopljin beton | Izolacija, konstrukcija | Laka obrada, održiv |
| Vuna i slama | Termalna izolacija | Prirodna biorazgradivost |
| Reciklirano staklo | Prozori, fasade | Smanjenje novog resursa |
| Drvo | Nameštaj, podovi, zidovi | Obnovljiv resurs, prirodan izgled |
| Alge (Spirulina pigment) | Boje i premazi | Prirodni pigment, netoksičan |
| Bambus | Građevinski materijal | Najodrživiji građevinski materijal |
Pitanja i odgovori o zdravim materijalima
Koje „zdrave“ materijale treba da koristim u svom projektu? Lista zdravih materijala uključuje prirodne materijale kao što su kamen, glina, konoplja, vuna i bambus. Takođe, materijali na bio bazi poput algi i micelijuma su izuzetno korisni.
Da li su zeleni materijali skuplji? Početni troškovi mogu biti viši, ali dugoročne uštede u energiji i zdravlju korisnika često opravdavaju početna ulaganja.
Kako da znam da su materijali zaista zeleni? Koristite sertifikacione sisteme kao što su LEED, BREEAM i Cradle to Cradle Certified® kako biste osigurali da materijali koje koristite ispunjavaju visoke standarde održivosti.
Da li se zeleni materijali mogu reciklirati? Mnogi zeleni materijali se mogu reciklirati i ponovo koristiti, smanjujući tako otpad i negativan uticaj na okolinu.
Mogu li zeleni materijali poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru? Da, zeleni materijali ne sadrže VOC i druge toksične supstance, što značajno poboljšava kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
Zaključak
Korišćenje održivih materijala nije samo trend, već je potreba za očuvanjem zdravlja ljudi i planete. Arhitekti imaju ključnu ulogu u ovoj transformaciji, birajući materijale koji ne samo da su estetski privlačni, već i zdraviji i održiviji. Uvođenje ovih materijala u naše projekte može značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti ekološki otisak. Prepoznavanje važnosti i koristi zdravih materijala je prvi korak ka stvaranju bolje budućnosti za sve nas.
Ne zaboravite da je odgovorno projektovanje temelj uspešnog zelenog građevinarstva. Korišćenjem prirodnih, održivih i netoksičnih materijala, svaki arhitekta može doprineti zdravijem i ekološki prihvatljivijem svijetu u kome živimo.
